Rotary Club Karlovac
District 1910













Program Razminiranja
RC Karlovac

Rotary Club Karlovac odlučio je da u 2000. godini osnovni program na koji će usredotočiti maksimalne aktivnosti, bude prikupljanje sredstava i financiranje razminiranja na području KARLOVAČKE ŽUPANIJE.

Radi prikupljanja financijskih sredstava predviđeni su slijedeći izvori:

  • sredstva prikupljena raznim akcijama RC Karlovac
  • sredstva prikupljena donacijama firmi i fizičkih osoba iz Karlovca i okolice
  • sredstva iz pomoći drugih Rotary Clubova, Inner Wheel klubova i Rotaract klubova
  • sredstva dobivena iz MATCHING GRANTS-a
U znak zahvalnosti i priznanja svima koji će učestvovati u ovom našem programu ustanovili smo posebnu nagradu tzv. PLAKETU LYNN. Plaketa je dobila naziv prema supruzi američkog veleposlanika gđi Lynn Montgomeri. Naime, gđa Lynn Montgomeri je vjerojatno najangažiranija osoba na problemima razminiranja u Republici Hrvatskoj (između nevladinih organizacija i udruga).
Na plaketi će biti upisan naziv svakog donatora, a dodjela plakete vršit će se po slijedećim kriterijima:
  • Rotary klub dobiva plaketu ukoliko osigura novac za razminiranje minimalno 1000 m2
  • Fizička osoba dobiva plaketu ukoliko osigura novac za razminiranje minimalno 500 m2
  • Rotaract i Inner Wheel klub dobiva plaketu ukoliko osogura novac za razminiranje minimalno 200 m2
  PLAKETA LYNN

U nastavku navodimo osnovne činjenice vezane uz problematiku razminiranja u KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI:

  • Karakteristike KARLOVAČKE ŽUPANIJE
  • Procjene prostora zagađenog minama
  • Analiza minskih polja

Karakteristike karlovačke županije

Karlovačka županija smještena je u središnjem dijelu Republike Hrvatske u međuprostoru između dviju država: Republike Slovenije i Republike B i H. Na najužem dijelu RH, u međurječju četiriju rijeka i na razmeđi puteva u smjeru sjever-jug, istok-zapad, karlovačka je županija, sa svojim administrativnim, kulturnim, gospodarskim i političkim središtem, gradom Karlovcem, najznačajnije prometno središte u Hrvatskoj.

Karlovačka županija sa svojom ukupnom površinom od 3.644 km2 spada u red po veličini srednjih u Republici Hrvatskoj. Županija broji ukupno 184.577 stanovnika, prema posljednjem popisu iz 1991. godine. Stanovništvo je smješteno u 5 gradova i 16 općina, a grad Karlovac sa svojih 73.583 stanovnika, najveći je grad, te ujedno i središte županije.

Tijekom rata više od 50 % teritorija županije bilo je okupirano, a linija razdvajanja zaraćenih strana bila je duga gotovo 150 km duž obala rijeka Kupe, Korane i Mrežnice, koje su prirodna brana i granica između zaraćenih strana, pa je to područje najjače zagađeno minama.
Miniranost terena danas je jedno od najvećih problema u županiji, jer osim što predstavlja potencijalnu opasnost po turiste i domicilno stanovništvo, sprečava njihov povratak u vlastite domove, te im onemogućava bavljenje u velikoj mjeri, njihovom glavnom djelatnosti, poljoprivredom.

Procjena je da se na području karlovačke županije, u do sada evidentiranih 520 minskih polja, nalazi posijano oko 16 tisuća različitih mina. Opravdana je bojazan da postoji još i znatan broj nepoznatih minskih polja, sa nepoznatim brojem mina, za koje ne postoje zapisnici, niti su točno utvrđene njihove lokacije.

Stoga valja napomenuti da će poslovi razminiranja u narednom periodu biti jedna od glavnih zadaća u karlovačkoj županiji, ali uz znatno veći angažman svih relevantnih čimbenika koji u ovom poslu mogu pomoći. Crne brojke od 174 ranjena, od toga 49 mrtva u 164 incidenta do danas na ovom prostoru, dovoljno su uvjerljiva opomena svima.
 

Procjena prostora zagađenog minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima

Određenja lokacije:

U karlovačkoj županiji prostor koji je nedvojbeno najzagađeniji minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima, je onaj koji je bio u neposrednoj blizini crte dodira zaraćenih strana. Ista se protezala od Nosa Kapele, preko brdovitih predjela sjeverno od Kapele, Babine Gore, međurječjem Tounjčice i Mrežnice, te Mrežnice i Korane do Siće, dolinom Korane do naselja Turanj i Gornjeg Mekušja te dolinom Kupe do naselja Lasinje na istoku županije.

Tip zemljišta i pokrivenost:

Zemljište je obraslo šumom, raslinjem, šikarom, djelomično krševito, vapnenačko, ispresijecano vrtačama i strmim udolinama, te riječnim kanjonima. Ovakvog zemljišta ima 60 % dok su 40 % riječne doline, obradive površine, livade i pašnjaci. Jedan manji dio zemljišta je pokriven naseljima, te je u tom prostoru ostalo otpadnog materijala i metala. Zbog ratnih djelovanja, ovi prostori su napušteni od ljudi, neobrađivani i zapušteni. Vegetacija je u proteklih sedam godina izrasla, nabujala i prekrila te površine.

Proračun miniranih površina:

Dužina fronte je bila 110 kilometara. Procjenjujemo da su minska polja postavljena po dubini, od linije dodira, 500 m i s jedne i s druge strane. Dužina fronte uz granicu Republike Bosne i Hercegovine iznosi oko 40 kilometara. Računamo da je neprijateljska strana cijelu dužinu fronte zapriječila, te izlazi da je to 55 km2. Hrvatska vojska je minirala 40 km dužine pa je to novih 20 km2, i isto toliko površine je minirano uz granicu Republike B i H. I na kraju procjenjujemo da je po dubini tj. iza leđa zaraćenih strana minirano 5 km2. Dakle, ukupnu površinu zagađenu minama procjenjujemo na 100 km2.

Određivanje cijene razminiranja:

Ukupno minirani prostor karlovačke županije podijelili smo u sedam zasebnih cjelina:

  • Nos Kapele te njene sjeveroistočne padine do Bršljenovice i Gačeši-Kestenak površine 40 km2;
  • Kestenak, Brozići, Belajske Poljice i dijelovi uz Kupu površine 13,5 km2;
  • dijelovi površine uz granicu Republike B i H veličine 10 km2;
  • površina koja je minirana po dubini teritorija veličine 5 km2.
Ove četiri cjeline svrstali smo u grupaciju vrlo velikog rizika za poslove pregleda i razminiranja, dok su slijedeće tri cjeline sa srednjim rizikom za razminiranje.
  • Bršljenovice, Gačeši, Brozići i Belajske Poljice površine 15,5 km2;
  • Belajske Poljice, dolina Korane i dolina Kupe površine 6 km2;
  • dijelovi površine uz granicu Republike B i H površine 10 km2.
Koristeći tablicu u kojoj su dani faktori terena i njihove brojčane vrijednosti, došli smo do basnoslovne cijene koštanja razminiranja u iznosu od 1,189 milijardi DEM. Otprilike isti iznos bi se dobio računom, ako bi se koristili saznanjima iz knjige “Planet mira” autora Ozrena Žunca.
Kad bismo uzeli kao konstantu 22,50 kuna za 1 km2 razminiranog prostora, a s kojim podatkom se je išlo na “Konferenciju za obnovu i i razvitak” održane 4. i 5. prosinca 1999. u Zagrebu, za neke projekte iz karlovačke županije, tada bi za razminiranje cijele Županije bilo dostatno 596 milijuna DEM. Prosječna svjetska cijena koštanja razminiranja 1 km2 iznosi 1 $, te bi za razminiranje karlovačke županije trebalo 167 milijuna DEM.

Vrijeme potrebno za razminiranje:

Tisuću pirotehničara radeći 200 radnih dana u godini, po 25 km2 dnevno, razminiralo bi Županiju za 20 godina. Kao što smo ranije u tekstu naveli i ocijenili zemljište, 30% zemljišta je moguće razminirati samo ručno, dok je za preostalih 70% moguća primjena kombiniranih metoda. Površinu od 30.000.000 km2, 1.000 pirotehničara radeći 200 dana u godini, 25 km2 po danu razminiralo bi za 6 godina. 70.000.000 m2, s 10 malih strojeva za razminiranje čiji je učinak 2.500 m2 u jednom danu, ako bi bili upotrebljavani 200 dana u godini, zadana bi površina bila razminirana za 14 godina, uzimajući u obzir dodatno angažiranje pirotehničara za pregled iza stroja.

Veliki stroj za razminiravanje kojeg posjeduje AKD Mungos d.o.o., Zagreb je 4 puta učinkovitiji od malog stroja, tj. učinak mu je 10.000 m2 u danu. Ekipa pasa tragača mina (dva psa s vodičem) može mjesečno pretražiti 30.000 m2. 50 ekipa pasa radeći 8 mjeseci godišnje bi 70.000.000 m2 pretražilo za 5,8 godina.

Gore smo naveli različite mogućnosti i kapacitete pojedinih metoda razminiranja, a koje mogu poslužiti kod strateških planiranja i donošenja odluka.
 

Analiza minskih polja

Po do sada prikupljenim podacima u karlovačkoj županiji je bilo postavljeno 616 minskih polja. Najviše ih je postavila neprijateljska vojska, oko 67%, 29% je postavila Hrvatska vojska i 4% Armija B i H.

U ukupnoj zagađenosti prostora najviše otpada na protupješačka minska polja ili 74%, a po 13% ima protuoklopnih i mješovotih minskih polja.

Po gradovima i općinama, kontaminiranost, odnosno brojnost minskih polja ide od općine Josipdol, u kojoj je evidentirano više od polovine svih MEZ, do općina Bosiljevo, Netretić, Ribnik, Žakanje i Ozalj, gdje nema postavljenih minskih polja.

Kad se govori o vrstama mina, u grupaciji protupješačkih mina daleko najveći broj položenih mina su rasprskavajuće potezne “kukuruzi”, PMR-2A, a u grupaciji protuoklopnih mina prvo mjesto zauzimaju poznate šestice oznake TMRP-6.